Poliklinika Matković

Česta pitanja

Sve što vas zanima o našim uslugama, tretmanima, lokaciji, radnom vremenu i slično.
Pronađite svoj odgovor.

1. Dosadašnji stomatološki radovi i eventualne komplikacije koje su se pojavile. Ovo uključuje sve prethodne zahvate, popravke, protetske radove ili bilo kakve druge intervencije koje ste imali na zubima ili usnoj šupljini. Ova informacija je ključna za stomatologa kako bi stekao cjelovitu sliku vašeg oralnog zdravlja.

2. Sve bolesti od kojih patite, čak i ako vam se ne čine povezane s problemima u ustima. Na primjer, ukoliko imate dijabetes, srčane probleme, autoimune bolesti ili bilo koju drugu značajnu medicinsku stanje, to je važno podijeliti s stomatologom. Određene bolesti mogu imati utjecaj na oralno zdravlje i potrebno je uzeti ih u obzir prilikom planiranja stomatološkog tretmana.

3. Sve lijekove koje redovito koristite. Ovo uključuje i lijekove na recept i one koji se mogu kupiti bez recepta, kao što su vitaminski dodaci ili biljni preparati. Neke vrste lijekova mogu utjecati na oralno zdravlje, interakcije lijekova ili anesteziju, pa je važno da stomatolog bude upoznat s tim informacijama.

Pružanje ovih informacija stomatologu na prvom pregledu pomaže u formiranju potpunije slike vašeg oralnog zdravlja i omogućava stomatologu da pruži najbolju moguću njegu i planira odgovarajući tretman za vas.

Našu ponudu možete dobiti tako da nam pošaljete vaš panoramski snimak (rentgen snimak vaših zubi koji ne smije biti stariji od 6 mjeseci). Drugi način je da dođete kod nas na prvi pregled.

Redovito čišćenje zuba od kamenca i mekih zubnih naslaga je važno kako bi se spriječio nastanak i napredak parodontitisa. Pacijenti koji imaju sklonost stvaranju kamenca trebaju češće posjećivati stomatologa radi profesionalnog čišćenja zuba.

Važno je napomenuti da čišćenje kamenca neće oštetiti caklinu zuba. Postupak uklanjanja kamenca provodi se isključivo ultrazvučnim aparatom koji koristi vibracije, a ne brušenje, kako bi učinkovito uklonio zubni kamenac. Trajanje postupka ovisit će o količini kamenca koji se mora ukloniti.

Nakupljanje zubnog kamenca i razmnožavanje bakterija u naslagama rezultira povlačenjem zubnog mesa i kosti. Parodontni džepovi su prostor između kosti i zubnog korijena koji se formiraju kada je oralna higijena neadekvatna.

Hrana se nakuplja u tim džepovima i može truliti zbog djelovanja bakterija, što dovodi do neugodnog zadaha. Jedan od problema s parodontnim džepovima je što, kada se pojave, ukazuje na ireverzibilno stanje parodontne bolesti koje se ne može potpuno izliječiti jer se izgubljena kost ne može obnoviti. Međutim, radikalnim mjerama se može usporiti ili zaustaviti taj proces.

Ako imate više problema koje treba riješiti, a ograničeni ste vremenom, možemo se
dogovoriti da riješimo nekoliko stvari odjednom. Za to će biti potrebno malo više vremena i trebat ćete držati usta otvorena nešto duže.

Pravilno četkanje zubi ključno je za održavanje oralne higijene. Koristite četkicu s mekanim ili srednje čvrstim vlaknima i zamijenite je svaka tri mjeseca. Nagnite četkicu pod kutom od 45 stupnjeva kako biste obuhvatili zube i zubno meso.

Koristite male kružne pokrete uz pokrete lijevo, desno, gore i dolje. Uklonite naslage s pravilnim četkanjem, a ne pretjeranim korištenjem zubne paste. Za pravilno čišćenje zubi, dovoljno je nanijeti pastu na pola duljine četkice. Izbjegavajte agresivno četkanje jer može oštetiti zubno meso i caklinu.

Koristite zubni konac za uklanjanje naslaga između zubi, a možete dodati malo paste na konac za bolje rezultate. Struganjem jezika dva puta dnevno poboljšat ćete higijenu usta.

Pored redovne kućne njege, posjetite stomatologa za profesionalno čišćenje zubi. Stomatolog će ukloniti naslage koje se ne mogu ukloniti kod kuće. Posjeta stomatologu može odgoditi ili spriječiti upale i bolesti desni. Frekvencija posjeta ovisi o stanju zubi, desni i navikama. Relativno zdrave osobe i djeca trebaju detaljno očistiti zube barem svake dvije godine.

Ako ste skloni upalama desni ili pušite, trebate češće posjećivati stomatologa. Redovitom higijenom i preventivnim posjetima stomatologu smanjit ćete rizik od neugodnih i bolnih komplikacija u ustima, koje mogu biti skupi za liječenje.

Ortodontska terapija traje prosječno 18 mjeseci, a razdoblje retencije puno duže –
nekad i doživotno, te se viđamo dosta dugo.

Retainer je mobilni uređaj koji se obično nosi noću, ali treba ga ozbiljno shvatiti jer je redovito nošenje retainera ključno za postizanje rezultata terapije.

Ukoliko se ne nosi redovito, vrlo brzo se može dogoditi recidiv, odnosno pomak zuba prema stanju prije terapije. Stoga je važno shvatiti važnost i obvezu nošenja retainera kako bi se postignuti rezultati očuvali.

Trajanje nošenja retainera je individualno i pacijent ne smije samovoljno prestati nositi ga. Izuzetno je važno slijediti upute ortodontskog specijalista.

1. Pregled zubnog statusa: Stomatolog će procijeniti prisutnost svih zuba u ustima pacijenta. To uključuje provjeru nedostajućih ili viška zuba te evaluaciju faze razvoja denticije (rast i razvoj zuba). Također će se analizirati položaj zametaka trajnih zuba i umnjaka.

2. Procjena zagrižaja: Stomatolog će ocijeniti kako pacijent spaja zube prilikom zagrizanja. To može otkriti eventualne nepravilnosti u zagrižaju kao što su preklapanje zubi, otvoreni zagriz ili križni zagriz. Takve nepravilnosti mogu ukazivati na potrebu za ortodontskim tretmanom.

3. Identifikacija nepodesnih navika: Stomatolog će provjeriti postoji li prisutnost nepoželjnih navika kod pacijenta koje bi trebalo rano ispraviti. To može uključivati sisanje prsta, disanje na usta ili infantilno gutanje. Rano prepoznavanje i intervencija mogu pomoći u ispravljanju tih navika i sprječavanju potencijalnih problema u razvoju čeljusti i zuba.

4. Ortopantomogram: Za prvi pregled obično je potrebna ortopantomografska slika (ORTOPANTOMOGRAM). To je rendgenska slika obje čeljusti na kojoj se mogu vidjeti detalji poput prisutnosti svih zuba, mogućeg manjka ili viška zuba, položaja zametaka trajnih zuba, stanja umnjaka, stanja koštanog tkiva te eventualne prisutnosti karijesa, periapikalnih procesa ili cista. Ova slika pruža stomatologu sveobuhvatan pregled oralnog zdravlja pacijenta.

Prvi stomatološki pregled ima za cilj dobiti cjelovitu sliku oralnog zdravlja pacijenta i identificirati eventualne probleme ili potrebe za daljnjim tretmanom. To omogućava stomatologu da pruži personaliziranu njegu i planira odgovarajući tretman kako bi se očuvalo zdravlje usne šupljine.

Dva puta godišnje se preporuča čišćenje i poliranje zuba kako bi prevenirali nastajanje zubnog kamenca te na vrijeme uočili nastajanje novih karijesa.

Parodontitis je bolest zubnog potpornog sustava, parodonta. Bakterije se nakupljaju uz gingivu, izazivajući upalni i imunološki odgovor tijela. To dovodi do uništenja potpornog tkiva, povlačenja alveolarne kosti i stvaranja parodontnih džepova. Konačni rezultat je gubitak zuba.

Krvarenje desni prilikom četkanja, crvenilo, oteklina, povlačenje desni, pomični zubi ili promjene u njihovom položaju su jasni znakovi parodontne bolesti.

Najbolje je dovesti dijete u stomatološku ordinaciju već nakon prve godine života kako bi se upoznalo s okolinom i stomatologom. Redovitim pregledima u fazi mliječnih zuba možemo spriječiti nastanak karijesa, dok će zubi biti tretirani fluoridnim premazima kako bi se ojačala njihova struktura.

Mliječni zubi su izuzetno važni za oralno zdravlje djeteta jer omogućavaju normalnu i zdravu prehranu, pravilan razvoj čeljusti te čuvaju prostor za trajne zube kako bi se oni mogli pravilno smjestiti u budućnosti.

Uzmite komad konca duljine od 45 do 50 cm i namotajte veći dio na jedan kažiprst. Par puta omotajte drugi dio oko drugog kažiprsta, koji će se koristiti za iskorišteni dio konca.

Držite oko 3 cm konca napeto između kažiprsta i palčeva. Pažljivo umetnite konac između zubi i lagano ga pomičite naprijed-natrag prema gore. Možete nježno provući konac i između zuba i zubnog mesa, vadeći ga prema gore. Ponovite postupak za svaki zub.

Važno je isprati zube kako biste uklonili ostatke hrane i zubnog kamenca. Ako konac zapinje na mjestima gdje to prije nije bio slučaj, posjetite stomatologa jer to može biti znak problema s zubom. Također je važno upoznati djecu s upotrebom zubnog konca kako bi što prije započeli s potpunom oralnom higijenom.

.

Postavljanje fiksnog aparata traje otprilike 30 minuta i obično nije bolno. Pacijenti obično najviše smetaju činjenica da moraju držati usta otvorena duže vrijeme bez ispiranja ili pauze.

Uobičajeno je da se prvi put stavi aparat na jednu čeljust (najčešće gornju), a nakon određenog vremena, ovisno o vrsti problema, postavlja se i donji aparat. Rjeđe se događa da se aparati postave obrnuto ili da se oba aparatića stave istovremeno.

Bolnost zuba obično se javlja 6 do 8 sati nakon postavljanja aparata. To nije klasična zubobolja, već više osjećaj nelagode koji traje 3 do 4 dana. Pacijentima se savjetuje da koriste svoje uobičajene lijekove za ublažavanje bolova koje inače koriste kod sličnih stanja.

Osim bolnosti zuba, često se javljaju i iritacije sluznice obraza i usana uslijed dodira bravica pri govoru i žvakanju. To obično traje prvih 4 do 6 tjedana dok se sluznica ne navikne. Svaki pacijent dobiva kutijicu sa voskom ili silikonom koji pomaže u ublažavanju te iritacije.